"Hercegovina, naročito južna, i jugoistočna, ima po pravilu dobar soj ljudi. To je zemlja sa mnogo kamena, a malo svega ostalog, ali to malo što rodi hranjivo je i plemenito, i sa vodom i vazduhom daje zdrave i razumne ljude. Oni su više skloni računu nego osećanju, ali njihova je računica tako dobra i sigurna da su redovno i korisniji i prijatniji i celini i pojedincu nego mnogi osećajni ljudi zamagljena razuma i naopake računice“- Ivo Andrić
Hercegovina je geografska cjelina unutar Bosne i Hercegovine koja obuhvaća oko 22 procenta teritorije naše države a kao historijski i geografski pojam prvi put pod tim imenom pojavljuje se 1454. u pismu bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića. Nastavimo li hodati kroz prošlost, jedna od bitnijih godina je i 1895 kada je potvrđeno kojim jezikom govore Hercegovci. Kako navodi Vjekoslav Klaić, pisac historije Bosne, Hercegovci su žestoke, prkosne ćudi, za razliku od Bosanaca, koji su većinom mirne, flegmatičke ćudi.Kad je riječ o njihovom jeziku, neosporivo je da je on oduvijek nazivan bosanskim, a u zapisniku sjednice Gradskog vijeća sazvane u Mostaru 12. januara 1895. to je samo formalno potvrđeno. Prema nekim podacima u ukupnom broju stanovnika učestvuje sa oko deset procenata. Možda bi broj stanovnika bio i veći da se stoljećima unazad Hercegovci i Hercegovke nisu tako često selili i iseljavali, bilo da je riječ o ekonomskim, ljubavnim ili pak ratnim razlozima. Stoga ne čudi ni tolika životnost stare narodne poslovice u kojoj je rečeno „Hercegovina sav svijet naseli, a sebe opet ne raseli“ .Tim tragom krenula je i ekipa podcasta Tuzla calling i vodi vas na prvo druženje Hercegovaca (Hercegovki) u Tuzli kojim otvaramo treću sezonu našeg podcasta. Topla julska noć uspjela je dočarati dašak Hercegovine u Bosni mirisima, muzikom, tradicionlanom gurmanskom ponudom, šalama i poskočicima toliko živim kao da nije prošlo stotine godina kako su hercegovački kamen zamjenili bosanskim šumama.
U ovoj epizodi podcasta „Tuzla calling“ saznajte kada su i zbog čega Hercegovci počeli nasljevati Tuzlu, upoznajte Tanoviće, Kapetanoviće, Isoviće i brojne druge porodice i njihova sjećanja na Hercegovinu i Tuzlu koju su svojim radom i životima oblikovali i gradili. Za vas smo probali i autohtonu, skoro zaboravljenu a ipak sačuvanu staru vrstu graha kojeg kilogram košta 30 KM, ali od kojeg se mogu praviti i kafa i kolači.
Podcast „Tuzla calling“ gledajte svake subote od 21:00 sat na KZfaq kanalu RTV Slon i u programu TV Slon.
💳 Podržite podcast jednokratnim donacijama na PayPal-u: paypal.me/rtvslon
KZfaq kanal / @rtvslon
Program TV Slon
Društvene mreže i www.rtvslon.ba
Voditeljica i urednica: Eila Vicković
Snimatelj: Alen Hajdarević
Montažer:Željko Kaloci
Ton majstor: Alen Hajdarević
Producent: Zlatko Muharemagić
Špicai grafički vizuali: RTV Slon/ Alen Hajdarevići Zlatko Muharemagić
Lokacija snimanja: Klub „Zmajevo srce“
Treću sezonu podcasta „Tuzla calling“podržali su prijatelji projekta: ZEP Group d.o.o. Živinice, EXTRA d.o.o. Tuzla i PERFECT rent a car Tuzla.
„Tuzla calling“ je podcast o Tuzli i njenim ljudima.
#Tuzlagradiljudi #Tuzlanekadisad #Tuzlapovratakuprošlost #HercegovciuTuzli #OmerIsović #Klubzmajevosrce #podcastTuzlacalling #RTVSLON
© WWW.RTVSLON.BA