Facebook ► / bosanskitefericc
Umoljani su naseljeno mjesto u općini Trnovo, Bosna i Hercegovina. Naselje je smješteno na planini Bjelašnici.Selo je smješteno na nadmorskoj visini od 1353 m.
Postoje dvije verzije kako su Umoljani dobili ime. Po jednoj je da su stočari Humljani iz Hercegovine dolazili ljeti na ispašu sa stokom i tu su neki ostali da stalno žive. Po drugoj je aždaja izašla iz kanjona Rakitnice, koji je udaljen 3 km od sela, i prošla kroz Studeni potok vijugajući s namjerom da poždere stanovništvo. Kada su je primijetili, stanovništvo se povuklo na brdo Pošiljak i počeli moliti i umolili su da se aždaja okameni. Sada se na tom mjestu može vidjeti oblik te okamenjene nemani.
Na ulazu u Umoljane u Dolovima, oko 200 metara od mosta je nekropola sa 47 stećaka. Na udaljenosti oko 200 m od nekropole u pravcu sjevera evidentirana su tri stara nišana, dok je dalje na udaljenosti oko 300 evidentirano 8 nišana. Nišani na ovom lokalitetu se mogu datirati u period druge polovine XV i prve polovine XVI stoljeća, pa tako pripadaju najranijim primjerima nišana u Bosni I Hercegovini.
Na mjestu zvanom Crkvina registrovani su ostaci srednjovjekovnog sakralnog objekta, zaraslog u travu.
Zapadno od Dolova nalazi se osamljeni stećak - sljemenjak sa postoljem i ukrasom.
U pravcu zapada na udaljenosti oko 200 m od osamljenog stećka, evidentirano je pet stećaka u formi sanduka, koji su upotpunosti utonuli.
Navedeni objekti su kao historijsko područje, zajedno sa prirodnim ambijentom, proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Na samom ulazu u selo nalazi se džamija sa specifičnom munarom prilagođenom vremenskim prilikama na ovom području. Ne postoje pisani tragovi kada je džamija sagrađena, ali se vjeruje da je od nje starija samo Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini. Postoje još naznake da bi mogla biti sagrađena na nekim od bogumiliskih stećaka.
Ostaci drevnih naselja razbacani su oko sela, sa velikim brojem srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika smještenih visoko na hridinama. Dolina Studenog polja je malo mjesto iza ljetnog pastirskog sela Gradina koje se nalazi u neposrednoj blizini Umoljana.
Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise.