Sesvete su naselje u sastavu Grada Zagreba i dio zagrebačke gradske aglomeracije, a također isto ime nosi gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba. Poštanski broj je 10360.
Sesvete tvore najistočniju gradsku četvrt administrativnog područja Grada Zagreba, koja se proteže na 16.523,8 ha ili 165,24 km² te zauzima nešto manje od petine prostora Grada Zagreba. Najveća je gradska četvrt Grada Zagreba.
Sa zapadne strane graniči s gradskim četvrtima Gornjom Dubravom i Donjom Dubravom, na jugu s Peščenicom - Žitnjakom, na sjeveru s Krapinsko-zagorskom županijom, na istoku s Gradom Dugo Selo, na jugoistoku s Općinom Rugvicom, te na sjeveroistoku sa Gradom Sveti Ivan Zelina točnije s Donjom Zelinom.
Naselja Gradske četvrti Sesvete:
Adamovec
Belovar
Blaguša
Budenec
Cerje
Dobrodol
Drenčec
Dumovec
Đurđekovec
Gajec
Gajišće
Glavničica
Glavnica Donja
Glavnica Gornja
Goranec
Jesenovec
Jelkovec
Kašina
Kašinska Sopnica
Kobiljak
Kraljevečki Novaki
Kučilovina
Luka
Lužan
Markovo Polje
Moravče
Novo Brestje
Novi Jelkovec
Paruževina
Planina Donja
Planina Gornja
Popovec
Prekvršje
Prepuštovec
Staro Brestje
Sesvetski Kraljevec
Selčina
Sesvetska Sela
Sesvetska Selnica
Sesvetska Sopnica
Soblinec
Šašinovec - Šija vrh
Šimunčevec
Vugrovec Donji
Vugrovec Gornji
Vurnovec
Žerjavinec
Sustavna arheološka istraživanja, što ih od 1976. kontinuirano provodi Muzej Prigorja Sesvete, iz dana u dan upotpunjuju sliku najstarije prošlosti sesvetskog prostora. Uz brojna nalazišta iz brončanog i željeznog doba te antike, osobito su značajni nalazi na višeslojnom arheološkom lokalitetu Kuzelin kod Glavnice Donje, sjeverno od Sesveta. Tu su, osim predmeta iz već spomenutih ranijih razdoblja, nađeni i artefakti iz keltskolatenskog vremena, do nedavnih nalaza s Gornjega grada jedini takve vrste na području Zagreba: fibule, srebrni novac, luksuzna grafitna i smeđepolirana keramika te ostaci utvrde na uzvisini od 511 metara. Najvažniji nalazi, ipak, potječu iz doba antike i seobe naroda, 4. - 6. st., zasad jedini na ovom području. Pretpovijesna i srednjecarska gradina na Kuzelinu u to se vrijeme obnavlja novim kamenim fortifikacijma i pristupnim rampama. Tu se sklanjaju posljednji Rimljani na tlu Zagreba koji grade drvene kuće vapnenih podova, prekrivene slamom. Kasnije dolazi i vojna posada koja štiti najkraći strateški put između Podunavlja i Jadrana.
Sesvetsko prigorje vjerojatno je već od ranoga srednjeg vijeka pripadalo staroslavenskoj (hrvatskoj) župi Moravče koja, osnivanjem Zagrebačke biskupije i županije, ulazi u njene međe. Godine 1242. ova se plemenska župa izdvaja iz Zagrebačke županije i postaje samostalnom županijom ili okrug Moravče.
Na prvi dosad poznati pisani trag naselja i posjeda u Sesvetskom Prigorju nailazimo u Povelji kralja Emerika, iz 1201., u kojoj se spominje posjed zagrebačkog biskupa - Vugrovec (predii Vgra). Najstarije je naselje na tom prostoru selo Kašina koje se spominje već 1217. u Povelji kralja Andrije. Selo Sesvete i tamošnja crkva Svih Svetih prvi se put spominju u Povelji kralja Karla Roberta 1328. U pisanim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća navode se imena naselja: Adamovec, Belovar, Moravče, Jesenovec, Planina, Šašinovec, Kraljevec (dodatak Sesvetski dobiva tek potkraj 19. stoljeća), Prepuštovec i Jelkovec.
Sesvete 1457. od kralja Matije Korvina dobivaju sajamski privilegij - imaju pravo održavanja četiri sajma godišnje te trga (tržnice) svakoga tjedna. Prema popisu dike, kraljevskog poreza, 1601. Sesvete imaju 107 kuća. No, broj stanovnika toga sela sljedećih se godina smanjuje pa je 1786. zabilježeno samo 15 kuća. Broj kuća jednak je i 1866. kada u njima živi ukupno 169 ljudi. Škola u Sesvetama (Pučka učiona Sesvete) započela je radom 1865/66. Obilježja značajnog industrijskog središta naselje Sesvete počinje poprimati potkraj 19. stoljeća. U srpnju 1879. počela je gradnja Tvornice mesnate robe i masti d.d. u Sesvetah, a koju 1921. preuređuju Kata Rabus i sin. Iz male destilacije špirita obitelji Badel, na početku 20. stoljeća razvilo se veliko poduzeće za proizvodnju alkohola koje postoji i danas. Sesvete su 1934/35. priključene na Zagrebačku električnu centralu.
Prometno značenje Sesveta i njegove okolice, u osnovi određeno zemljopisnim položajem, već je u drugoj polovici 19. stoljeća bitno poraslo obnovom stare “vojničke” ceste od Sesveta preko Kašine do Laza na zagorskoj strani Medvednice (1878/79., u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića) i gradnjom željezničke pruge Zagreb - Budimpešta (1870.). Tijekom prošloga stoljeća, pak, taj je prostor ispresijecan brojnim cestama od ogromne važnosti za prometnu povezanost Zagreba s njegovom okolicom i mnogo širim prostorom.
#zagrebačkimemento #mementopriča #mementošetnjakrozvrijeme