Trgovina ljudima u starom Zagrebu

  Рет қаралды 2,289

Zagreb Memento

Zagreb Memento

2 жыл бұрын

Trgovina je ljudima jedno od najtežih kaznenih djela koje ugrožava osnovna ljudska prava, pravo na život i pravo na slobodu. Ljudska prava su
univerzalna, nedjeljiva i pripadaju svakoj osobi, stoga su oduzimanje prava na slobodu, život dostojan čovjeka, okrutno i nečovječno postupanje
neprihvatljivi i potrebno je poduzeti sve mjere kako bi se ta ista prava zaštitila. Međutim, svijet danas karakterizira veliki raskorak između proklamacije ljudskih prava i stupnja njihove stvarne implementacije. Popis
ljudskih prava stalno se proširuje, a politički poredak u okviru kojega se
javljaju čini se sve manje sposobnim da zaštiti ta prava. Ljudska prava u
najvećem broju zemalja svijeta doživljavaju svoju agoniju. O tome svjedoči postojanje sve većega broja osoba koje se prodaju u ropstvo.
Danas kad se govori o trgovini ljudima, govori se o razvijenome obliku organizirane kriminalne aktivnosti koja u sebe uključuje mnoštvo
isprepletenih interesa. Cilj je trgovine ljudima ostvarivanje zarade kroz
eksploataciju, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, prisilnome radu,
ilegalnome posvajanju, prisilnome prosjačenju, prisilnome sklapanju
braka, prisili na vršenje kaznenih djela, trgovini organima ili nekom
drugom obliku. Unatoč suradnji i usvojenim mjerama kako nacionalnih
tako i međunarodnih institucija i nevladinih organizacija, problem trgovanja ljudima ne samo da se nije smanjio, nego je dosegao alarmantne
razmjere. Statistika kaže kako broj žrtava trgovine ljudima raste. Zapravo, radi se o tome da se uzroci koji dovode do trgovine ljudima u društvu
ne smanjuju. Društveno uvjetovani uzroci poput siromaštva, visokoga
stupnja nezaposlenosti, nedostatka naobrazbe, nasilja u obitelji, odgojne
zapuštenosti i zanemarenosti, okolnosti u kojima je osoba izbjeglica ili
ilegalni migrant i drugi, svakodnevno guraju sve više ljudi na margine
društva. Kako raste broj marginaliziranih ljudi, raste i broj potencijalnih
žrtava, jer društvene su margine onaj prostor u kome netko najlakše postaje žrtva zločina.
Djeca su najnevinije žrtve ljudske okrutnosti. Djeca su žrtve nasilja
kroz rad, pornografiju, prostituciju, pedofiliju, pederastiju, prosjačenje,
oduzimanje organa i drugih dijelova tijela, djeca pod prisilom idu u vojsku, sklapaju brakove, vrše kaznena djela. Iako je zabranjen dječji rad,
prisutan je u svim zemljama, na svim kontinentima. Oko 218 milijuna djece u svijetu eksploatira se kroz rad. U ovoj sramotnoj statistici o djeci
radnicima/robovima prednjači Azija. Tamo radi oko 122 milijuna djece/
robova. Više od milijun njih radi u rudnicima i kamenolomima. Trgovina ljudima u ropstvo je bacila oko 46 milijuna žrtava diljem svijeta. Iza
svih ovih podataka kriju se osobe/žrtve koje su najbolje svladale lekciju
o tome koliko je život jeftin. Sve te žrtve svjedočanstvo su o stvarnosti
pakla u suvremenome društvu. One jesu i ostaju biljeg povijesti, njih ni
jedan čestit čovjek nema pravo zanemariti - jer one se tiču svih nas.
Nasilje, tortura i kršenje ljudskih prava razaraju moralno tkivo društva.
#zagrebačkimemento #mementopriča

Пікірлер: 2
@polarsilver7326
@polarsilver7326 2 жыл бұрын
vode političari
@alexanderalmirer3185
@alexanderalmirer3185 Жыл бұрын
Zgb kurtizane😂😂😂😂😂😂
Predmeti zagrebačke prošlosti
27:03
Zagrebački Memento
Рет қаралды 2,5 М.
Zagrebački Ulični Prodavači
3:59
Zagrebački Memento
Рет қаралды 3,9 М.
small vs big hoop #tiktok
00:12
Анастасия Тарасова
Рет қаралды 34 МЛН
Final muy increíble 😱
00:46
Juan De Dios Pantoja 2
Рет қаралды 49 МЛН
Tom & Jerry !! 😂😂
00:59
Tibo InShape
Рет қаралды 65 МЛН
Priča o Volovčici
2:56
Zagrebački Memento
Рет қаралды 3,4 М.
Princ Rudolf u Zagrebu
1:50
Zagrebački Memento
Рет қаралды 1,5 М.
Kak su delali naši stari
3:10
Zagrebački Memento
Рет қаралды 3,1 М.
Zagreb kao željezničko čvorište
2:51
Zagrebački Memento
Рет қаралды 3,4 М.
Zagorska Svadba
2:16
Zagrebački Memento
Рет қаралды 2,6 М.
Novine u Zagrebu
2:56
Zagrebački Memento
Рет қаралды 1,1 М.
small vs big hoop #tiktok
00:12
Анастасия Тарасова
Рет қаралды 34 МЛН