Evo, tutorial za spremnik je vec par tjedana na netu.

Vrhunski objasnjeno ko hoce da pravi kolektor obavezno nek odgleda video .Svaka cast najbolji si.

1 45:30 ​@@sanjadimitrijevic7118

"tutorijal" ..? Zivio sam i radio 5 godina u Zgb-u, NIKAD CUO ZA TU RIJEC....."tutorijal" ...?

Srdjan Arsic mašina za mlevenje mesa

A trick: watch movies on flixzone. Me and my gf have been using them for watching loads of movies during the lockdown.

@Darius Ricky Yea, I have been watching on flixzone} for months myself :D

svaka cast majstore.

Ima puno bakra, pa je povoljno za skupljace bakra sa vikendica....:)))

Svaka cast coveku kapa dole odlicno objasnjeno samo sto drzava u mom slucaju Srbija ne vrsi edukaciju i podsticaj za obnovljive izvore energije .Ja sam ovo napravio i prezadovoljan sam. Pozdrav svima.

Nomen est okej on машинезаобрадукамена

Molim te pojasni mi šta je taj termostat Pošto sam ja pri kraju pravljenja, napravio sam sve ostalo mi je da mi nabave staklo da to sve zatvorim Koristiću pumpu za pokretanje vode iz panela do bojlera

@@milanvukotic982 su će će

@@kucakuca7786 molim?

Je, izolator je ,ali losiji od zraka, i imajuci to u vidu treba ga staviti sto je moguce manje. Idealno bi bilo staviti taman da istisne zrak a ne previse da rastavis fizicki kontakt cijevi i krilca. Prije smo radili sa bakrenim krilcima koje smo lotali, ali kad je cijena bakra narasla morali smo se tome prilagoditi.

Postoji termoprovodna pasta koja se nanosi na procesore, radi boljeg odvodjenja toplote ali mislim da je ona skupa za ovakvu vrstu aplikacije

+Yu Hin Bas istrazujemo mogucnost izrade termo paste u samogradnji. Cini se da su komponente, od kojih se sastoji komercijalna termopasta, dopstupne zasebno i za malo novaca. Ako uspijemo nabaviti sve komponente i ako ce stvar funkcionirati javimo vam recept.

Evo taman smo napravili video za bojler :) Inace komentari stoje ali cilj nije bio napraviti sto kompliciraniji nego sto jednostavniji kolektor. Svakako preporucam da se stvari una prijede ako si u mogucnosti. Prije smo ih radili sa bakrenim krilcima, ali je to sad pre skupo.

Termo pasta je neuporedivo učinkovitija, ali nisam siguran da postoji neka u tako čvrstom stanju, mislim da bi se razlila pa mozda pobjegla na dno kolektora zbog visoke temperature a i cijena joj je neuporedivo skuplja od silikona 300°C. Ovo samo razmisljam na glas, trebalo bi probati na nekim manjim komadima i pukusati naci neku jeftinu pastu, jer ovdje bi se bas velika kolicina potrosila, zbog velike povrsine.

@@srebrozlato3307 lemljenje je najbolja opcija ..

+Teslino jedinstvo Sad je samo pitanje istodobnosti ova tri rjesenja. Ako cemo se drzati financijske strane i jednostavnosti, slazem se da postoje, međutim, dali su pogodna za prijenos znanja i vjestine nekome tko nikad nije drzao npr elektricni ili neki drugi alat? Vec sam odgovorio na slican upit na nastavku ovog videa pa cu ga samo prepisati i ovdje jer dobro opisuje sto nam je cilj. Ljudi obicno previde i druge stvari koje dobijete na kraju, kao rezultat samogradnje, osim same tople vode. Kada napravite nesto svojim rukama onda ste vi vlasnik te tehnologije i ako ikada dođe do nekih problema, vi ste sposobni takav sustav potpuno rastaviti i sastaviti, do najsitnijeg detalja. Dakle nije rezultat samogradnje samo topla voda, vec i znanje koje dobijete o cijelom sustavu, te mogucnost njegovog eventualnog popravka, modifikacije, prilagodbe, proširenja...zapravo sve sto mozete zamisliti, moguce je samo zato jer to znanje imate u rukama. Ja vidim puno mjesta gdje se moze ustediti ukoliko je cilj napraviti najjeftiniji moguci sustav, a tu sposobnost pokusavamo prenjeti i drugima upravo ovakvim videima. Pozdrav.

Ja sam nesto pokusao ali je dosta komplicirano, bila je ideja reciklirati flourescentne cijevi. Starije imaju veci promjer od novijih pa se daju umetnuti jedna u drugu. Uz paznju i vjezbom se da dobro manipulirati sa tim staklom(ima tanke stjenke) i napravio sam dvije cijevi. Ono sto me odbilo od tog pristupa je sto je tesko pronaci stare flourescentne cijevi veceg promjera. Inace nije tajna gdje smo nabavljali solarna stakla, u Lipik glasu.

Istina, bilo bi bolje u smislu efikasnosti, ali bi bilo puno skuplje s obzirom da bi koristili puno vise bakrenih cijevi koje su najskuplji dio kolektora.

Mozes gusce da staviš.i to Mozes od plasticnih cevi da napraviš kolektor to su one crne cevi okiten crevo jako je efikasno zagreva vodu do 80stepeni celzijusa A trpi mraz do minus 5 stepeni A ako pukne za minut zakrpis od istog creva

Naravno, ideje, modifikacije, poboljsanja su dobrodosla i poticemo ih.

Moguce su modifikacije u bilo kojem smislu, ovo je samo da se razbije necija nesigurnost. Moze prodrjet voda samo ako ga potopis u bazen, ali po leđima ne curi nikakva voda. Recimo dabi to imalo smisla za gornji spoj, ali po tom djelu(povrsini koja je jos pod ostrim kutom prema vertikali) padne vrlo malo vode. Cak i ako sve zavrsi unutra, ukoliko je zasilikonirano(nema danse da vlagu zadrzis vani) onda ces samo otezati toj vodi izlazak van.

Sjajno!

Dvije pune godine, pa cak i u ovoj brrrrrrrr, hladnoj zimi!!!!!

Pilici

Šta koristiš da pokrećeš vodu u sistemu?

Lipik glas

+Aleksandar Maksimovic Kao jedan od sudionika u ovom videoprirucniku mogu dati svoje razmisljanje. Mozes, ali to onda zahtjeva vise bakrenih cijevi koje su zapravo naskuplje...dakle sto manje to bolje, ovo je nekekav kompromis između broja cijevi i njihovog razmaka, kad bi ih bilo manje(a razmak među njima veci) onda aluminijska krilca tesko mogu prenjeti toplinu sa svojih krajeva. Naravno bilo bi idealno imati ploču ispod koje struji tekućina i na taj nacin izbjegnemo posrednika koji prenosi toplinu, tj toplina mora prijeći samo milimetar materijla do tekućine, samo to zahtjeva malo razmisljanja i izaziva probleme pri gradnji(nije jednostavno osigurati konstatnan razmak između ploca a jos k tome imati sve zatvoreno i spremno za barem vodovodni tlak)

Mora biti diferencijalni jer je voda u spremniku topline ta koju zelimo zagrijati...ukoliko je ona vec zagrijana onda nema smisla paliti pumpu...dakle moramo znati osim temperature vode u kolekturu, i temperaturu ode u spremniku.

slobodan milanovic I

Dragi Dragoljub ovo je za grijanje vode, ovde nema nikakvih električni instalacija

Ovisno o kojem protoku? dozracenoj suncevoj energiji? vanjskoj temperaturi? kojia je polazna temperatura vode? previse ima varijabli a jos vise nepoznanica da bi bilo jednostavno i kvalitetno odgovoriti na to pitanje. Dalo bi se istestirati u kontroliranim uvjetima koliki dio dozracene energije kolektor uspije pretvoriti u toplinu, tj njegovu efikasnost, razmisljali smo intenzivno o tome ali nazalost nismo to realizirali. Ono sto mogu rec da ako se kolektor napuni vodom (oko litra i pol vode) i ostavi se na suncu, ta voda ce prokljucati za manje od pet minuta.

Ovisi o kojem protoku? Ako je voda staticna(dakle bez protoka) onda ju je moguce natjerati da prokljuca. Ja nisam isprobao za toliko nisku temperaturu ali na oko 10 stupnjeva provrije za manje od 10 minuta. Vanjska temperatura ne utjece na dozracenu suncevu energiju i utjece na grijanje vode samo zbog vecih gubitaka usljed vece razlike temperature. Sto je bolja izolacija to je manje izrazen utjecaj vanjske temperature na zagrijavanje vode.

Nisam još završio još pravim do sad me je koštalo oko 250 km, a koštaće još možda 50 znači te veličine oko 300 km Samo kaljeno staklo je 150 km I bakarne cijevi još nekih 100 km Kad prebaci u kune samo pomno i sa 4 A u eure podijeli sa 2

Izostavljeno s razlogom, ali kuzim zasto bi to htio napraviti. Mi smo isto instinktivno to htjeli napraviti ali nakon malo razmisljanja smo to izbacili zbog toga jer nema sanse da ga napravimo hermeticki zatvorenog. Dakle vlaga ce pronaci put unutra, na taj nacin riskiras da ju zakljucas unutra, ako zamislis kako lezi kolektor onda ces vidjeti da voda, osim po jako maloj povrsini na vrhu kolektora, uopce nema priliku doci do tog spoja. Gornja strana, po kojoj curi 99% vode je potpuno zatvorena.

materijale ste di nabavili?

Uglavnom po vecim centrima koji nisu nuzno najjefitniji ali nam je bilo zgodno uzeti sve materijale na dva-tri mjesta. Nebi ih sad reklamirao jer im nije potrebna reklama a vecina matrijala je dovoljno "obicna" da ih se moze nabaviti posvuda. Ono sto se nemoze nabaviti bas svugdje je solarno staklo, a njega se moze naci u tvornici stakla "Lipik glas"

Pozdrav, deklarirana temperatura na kojoj se loem topi je 270 stupnjeva. To je dosta visoko i tesko mozemo postici da se nas kolektor zagrije na tu temperaturu.

Dokle god je voda u cevima, ni vece spoljne temperature od 270° ne mogu rastopiti kalaj. Imate dosta primera, gde se instalacije za centralno grejanje ili toplu vodu od bojlera spajaju na ovaj nacin. Konkretno, radio sam dosta takvih i slicnih instalacija u Francuskoj i nikada nije bilo problema. Naravno treba kupiti kalaj namenjen za ovakve spojeve. Kalaj za lemljenja je u obliku legura sa olovom u kojoj kalaja ima od 5 do 70%. Zato se lemljenje u elektronici i ovakvo lemljenje ne radi sa istom zicom i treba potraziti namensku zicu.

Pregledaj yotube, napravili smo jos jedan video prirucnik.

Solarno staklo se moze kupiti u tvornici. Imamo tu srecu da u hrvatskoj postoji tvornica stakla koja ih proizvodi. Tvornica se zove lipik glas. Solarno staklo je prozirnije od obicnog stakla, pa kad ga pogledas sa boka, mozes vidjeti fa je potpuno bijelo, a ne tamno zeleno kao sto bi ocekivao, također ima sa svoje doljnje strane reljef koji reflektira natrag na absorber zracenje koje se odbilo od absorbera, a najvaznija razlika je u tome sto se radi o kaljenom staklu, pa je otporno na mehanicke udarce/naprezanja, do neke granice naravno.

@@tonfazg dobar dan i svako dobro, extra odradjeno i zanimljivo a aono sto mene zanima je kako doci do vaseg prirucnika za izradu i dal imate jos slicni objava-prirucnika, unapred zahvaljujem

Tako je, inace to i radimo, moze se vidjeti u pozadini jedan gotov kolektor koji je obojan, iskreno, nemogu se sjetit razloga zasto smo to sad izostavili, a vjerujem da je banalan.

+MARKS YT Racunaj ovako: - daske 35e - bakarne cevi sa fitinzima 55e - alu lim 10e - alu L profil 6e - staklo 30e - kamena vuna 25e Ovako iz glave, recimo da je +-10% tacno. Ostalo je manje vise potrosni materijal, ko voli da majstorise vecinu ovih stvari ima negde po garazi.

Ne slazem se, ovo je prozvakana i dokazana metoda koju koriste vodoinstalateri. Neusporedivo jednostavnija, jeftinija, pristupacnija i lako prenosiva tehnika. Doduse nesto mehanicki osjetljivija ali to bi bilo to od minusa u odnosu na meki lem.

Ne znam ni ja, pred postavljam da se može nadovrzati više kolektora

Zasto? (Ne zajebavam, pitam)

Vec sam pisao ovo ali ponovicu. Dakle ...... Dokle god je voda u cevima, ni vece spoljne temperature od 270° (na koliko je deklarisan kalaj)ne mogu ga rastopiti. Imate dosta primera, gde se instalacije za centralno grejanje ili toplu vodu od bojlera spajaju na ovaj nacin. Konkretno, radio sam dosta takvih i slicnih instalacija u Francuskoj i nikada nije bilo problema. Naravno treba kupiti kalaj namenjen za ovakve spojeve. Kalaj za lemljenja je u obliku legura sa olovom u kojoj kalaja ima od 5 do 70%. Zato se lemljenje u elektronici i ovakvo lemljenje ne radi sa istom zicom, treba potraziti namensku zicu i garantujem da nece biti nikakvih problema . Прикажи мање ОДГОВОРИ

Evo gotovo je, zadovoljan sam, ali nije jeftino nikako, baš sam gledao po internetu, paneli za zagrijavanje vode ove snage koštaju oko 250e a pcaj moj je koštao oko 200 e Možda se može jaftinije ali ispod 150e nema šanse Ako ćemo iskreno onaj kupljeni je lepši 100 puta, vjerovatno i dugotrajniji i tako Iskreno pogriješio sam što sam pravio ovo al štab sad